Maja Šeparović Lisak, dr. med., specijalistica je psihijatrije s užom specijalizacijom iz biologijske psihijatrije i psihoterapijskom edukacijom iz Transakcijske Analize (TA). 

Kao specijalistica Zavoda za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb, posjeduje dugogodišnje iskustvo u razumijevanju ličnosti i ponašanja te u individualnom i grupnom psihoterapijskom radu. 

U posljednje vrijeme intenzivnije je uključena u terapijski rad s odraslim osobama s ADHD-om i/ili autizmom, a sukladno učestalim komorbiditetima poremećaja ličnosti, ADHD-a i autističnog spektra.

Višegodišnja je vanjska suradnica u nastavi studija medicine na engleskom jeziku (Medical Studies in English) i diplomskog studija sestrinstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sudionica različitih edukativnih programa i projekata. Autorica je niza stručnih radova i poglavlja u knjigama: Poremećaji hranjenja – od razumijevanja do liječenja, Psihoanalitički modeli komunikacije u vremenu brzih promjena, Nelagoda u kulturi 21. stoljeća, Psihodinamika ljubavi i mržnje, Stres u kliničkoj medicini – biologijski, psihodinamski i socijalni  faktori, Usamljenost i depresija, te Dobri odnosi. 

O predavanju

ADHD i autizam predisponiraju ljude za poremećaje ličnosti uključujući granični poremećaj ličnosti, dok se autistične osobe i osobe s ADHD-om, kao i osobe s Au-ADHD-om, često pogrešno dijagnosticiraju kao granični poremećaj ličnosti. Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na značajno povišenu prevalenciju graničnog i narcističkog poremećaja ličnosti u osoba s ADHD-om u odnosu na opću populaciju, kao i visoku zastupljenost ADHD-a u osoba s graničnim poremećajem ličnosti.

S ciljem adekvatnog dijagnosticiranja i planiranja liječenja, ključan je multidisciplinarni pristup koji kombinira klinički intervju,  detaljnu razvojnu i obiteljsku anamnezu, standardizirane psihometrijske testove kao i funkcionalnu analizu simptoma.

U okviru predavanja bit će govora o dijagnostičkim kriterijima kao i dostupnim alatima u postavljanju dijagnoze, te izazovima i dilemama kliničke prakse vezano za dijagnostičku procjenu i liječenje, posebno u okviru komorbidnih stanja.Naglasak će biti na razvoju profesionalnog prosuđivanja uz uzimanje u obzir sigurnosti i najboljeg interesa djeteta, njegove dobi, profesionalne etike, zakonskih obveza i očuvanja povjerenja. Kroz praktičan i interaktivan rad cilj je ponuditi okvir za situacije u kojima se nakon djetetovog „Nemojte nikome reći, ali…“ pojavi pitanje: „I što sad?“